Osobna iskustva

Upis u srednju školu – iskustvo članice Udruge

srednja skola

Iako celijakija nije ono što čini osobu, sastavni je dio života tj. svakodnevnice djece i mladih i često puta otegotna okolnost koja uzrokuje otežane uvjete školovanja. Ostvarenje dodatnog boda za upis u srednju školu pravo je djece/mladih oboljelih od celijakije pa smo ovaj članak, potaknuti iskustvom jedne novopečene gimnazijalke, posvetili toj temi, za sve one koje upis u srednju školu tek čeka.

Ovih dana i formalno su završili upisi u srednju školu. Ove godine, u skladu s okolnostima, iznimno kasno i u potpunosti na digitalan način, no princip je ostao isti.

Postupak se provodio kroz Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole, elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole propisani su posebnim Pravilnikom, a vrednovali su se ZAJEDNIČKI, DODATNI i POSEBNI elementi.

Zadržati ćemo se na posebnim elementima, u kontekstu celijakije, jer se oni odnose na otežane uvjete obrazovanje uvjetovane, između ostalih, i zdravstvenim poteškoćama. U tom smislu mladi oboljeli od celijakije ostvaruju dodatan bod za upis u srednju školu, što može biti i presudno prilikom konačnog poretka na rang listi za upis u željenu školu.

Ostvarenje dodatnog boda za upis kreće od liječnika školske medicine, a završava Hrvatskim zavodom za zapošljavanje sljedećim redoslijedom:

  1. 1. Roditelj liječniku školske medicine donosi kopije postojeće liječničke dokumentacije i svjedodžbe (od 5. do 7. razreda) te izvadak iz e dnevnika iz kojeg je vidljiv broj izostanaka u 8. razredu. Liječnik temeljem dokumentacije izdaje „Stručno mišljenje školskog liječnika za profesionalnu orijentaciju učenika“ u kojem se evidentira da je riječ o djetetu sa zdravstvenim teškoćama bez rješenja o primjerenom obliku školovanja.
  2. 2. Roditelj preuzima spomenuto Mišljenje i dostavlja ga stručnoj službi (osnovne) škole, najčešće psihologu.
  3. 3. Stručna služba škole prosljeđuje dokumentaciju u Hrvatski zavod za zapošljavanje koji upućuje poziv roditelju s terminom pregleda kod liječnika medicine rada.
  4. 4. Pregled kod liječnika medicine rada dijete obavlja samo. Tom prilikom liječnik obavi opći pregled koji nije direktno vezan uz celijakiju (vid, tlak, srce..), pregleda postojeću medicinsku dokumentaciju te obavi razgovor s djetetom. Temeljem navedenog liječnik izdaje mišljenje koje dostavlja u Hrvatski zavod za zapošljavanje. U ovom koraku liječnik se referira na zdravstvene zahtjeve programa obrazovanja. Svaki obrazovni program ima definirane zasebne „zdravstvene zahtjeve“ i „kontraindikacije“ i potrebno ih je proučiti prije konačnog odabira budućeg srednjoškolskog obrazovanja. Celijakija se nigdje direktno ne navodi kao kontraindikacija, međutim spominje se „odsutnost alergije na profesionalne alergene“ kao zdravstveni zahtjev kod pojedinih obrazovnih usmjerenja . Spomenute informacije navedene su u dokumentu „Jedinstveni popis zdravstvenih zahtjeva srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u 1. razred osnovne škole“, izdanom od strane nadležnog Ministarstva.
  5. 5. Temeljem mišljenja liječnika medicine rada i provedenih procjena, stručni tim u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje donosi „Mišljenje stručnog tima o profesionalnom usmjeravanju radi stjecanja pogodnosti pri upisu učenika s većim zdravstvenim teškoćama“, kojim se definira dodatni upisni bod i to za preporučene programe obrazovanja, u skladu sa preferencijama učenika.
  6. 6. Mišljenje se automatski iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prosljeđuje u osnovnu školu koje dijete pohađa te ga stručna služba/psiholog preuzima i prosljeđuje Razredniku.
  7. 7. Razrednik unosi dodatni bod u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole i on bude vidljiv u sučelju u kasnijim fazama prijave.
  8. 8. U zadnjoj fazi upisa, prilikom slanja Upisnice u odabranu školu, škola može zatražiti dokumentaciju temeljem koje je ostvaren dodatni bod za upis, kao poseban element vrednovanja.

Interesantno je da u Mišljenju stručnog tima u slučaju buduće gimnazijalke, na čijem iskustvu upisa je ovaj članak pisan, zdravstveni zahtjevi nisu imali nikakve veze s eventualnim dolaskom u kontakt s glutenom tj „profesionalnim alergenom“ u nastavku obrazovanja (u proizvodnom pogonu prehrambene industrije, npr, u kakvom rade prehrambeni tehnolozi), već je navedeno da je nastavak obrazovanja u programima sa zdravstvenim zahtjevima „Dizanje i nošenje tereta te noćni rad“ moguć uz nužnu prilagodbu i potporu učeniku (!).

Cijeli opisani postupak trajao je oko mjesec dana, a jedini fizički kontakt , osim preuzimanja dokumenata na relaciji liječnik školske medicine/roditelj/stručna služba OŠ, bio je između djeteta i liječnika medicine rada.

Budućim osmašima želimo da kroz sljedeći godinu dana razmisle o vlastitim željama, talentima i mogućnostima te u skladu s njima odaberu obrazovno usmjerenje u kojem će se realizirati i koje će ih dovesti do konačnog profesionalnog cilja, imajući na umu da je celijakija samo jedan od izazova na tom putu, a ne prepreka.

Napisala: Ida Čarnohorski